Tagovi

Najnoviji postovi

Šta sve može biserna voda?

Ljudi su od davnina biseru pripisivali isceljujuća svojstva. Šta sve nisu radili sa njim: rastvarali ga u vodi  i pravili

Živci su krivci za bol

Živci su krivci za bol:

Išijadikus je najduži nerv u telu – nastaje od korenova živca koji izlaze iz lumbalnog, odnosno slabinskog i sakralnog, to jest krsnog dela kičme. Prolazi kroz karlicu, pruža se unutrašnjom stranom natkolenice, a njegove grane inervišu najveći deo noge. Ako je išijadikus pritisnut, najčešće usled degenerativnih promena kičmenog stuba, govori se o išijasu, to jest išialgiji ili lumbalnom sindromu.

Išijas, to jest išialgija, skup je simptoma koji se najčešće javljaju usled pritiska ili iritacije nerva išijadikusa u predelu kičmenog stuba. Dominira bol koji se širi iz lumbalnog predela, duž spoljašnje ili unutrašnje strane natkolenice, ispod kolena u list ili stopalo. U većini slučajeva ispoljava se jednostrano, to jest zahvata jednu nogu.

Od faktora rizika izdvaja se težak fizički posao, sedenje i dugotrajan nepravilan položaj tela, izloženost vibracijama, oslabljena snaga mišića leđa i trbuha, gojaznost te ranije prisutan bol u leđima. Šanse za obolevanje se povećavaju sa godinama. Sa starošću raste zastupljenost degenerativnog oštećenja kičmenog stuba, pa samim tim i rizik za nastajanje išijasa.

Žene u drugom stanju su posebno izložene pritisku ili iritaciji išijadikusa. U toku trudnoće dešavaju se dodatne promene na karličnim kostima, ali i u čitavom telu, kao deo priprema za porođaj. Direktno raste pritisak u stomaku i karlici, a indirektno dolazi do porasta centralnog venskog pritiska, te pritiska u spinalnom kanalu. Sve to zajedno može izazvati iritaciju išijadikusa.

Akutni išijas najčešće je izazvan diskus hernijom, odnosno pritiskom hrskavice koja se nalazi između kičmenih pršljenova na korenove živaca što izlaze iz kičmenog kanala i formiraju nerv išijadikus. Gde god da je nerv pritisnut, simptomi – najčešće bol, trnjenje i izmenjen osećaj na dodir – prenose se celom dužinom pružanja nerva ili njegovih grana. Znakovi išijasa se vrlo retko mogu ispoljiti u sklopu nekog infektivnog oboljenja, intoksikacije, vaskularnog oboljenja ili maligniteta. Ipak treba biti oprezan ukoliko su simptomi udruženi s povišenom telesnom temperaturom, gubitkom telesne težine, tegobama tokom mokrenja ili ginekološkim problemima.

Naizgled bezazlen kašalj ili kijanje mogu pogoršati simptome išijasa. Tada dolazi do povećanja pritiska u spinalnom kanalu, pa korenovi nerava trpe dodatni pritisak, čemu pogoduje i stil života u kojem dominira sedenje, jer ono dovodi do slabljenja mišića podupirača kičmenog stuba. Išijas je ipak u 90 odsto slučajeva benigne prirode, pa se uz klasične lekove protiv bolova tegobe povlače u roku od šest nedelja. U malom broju slučajeva dolazi do težih simptoma, poput oduzetosti nogu, nekontrolisanog mokrenja ili stolice, gubitka osećaja u analno-genitalnoj regiji, te bolova koji ne reaguju na lekove u dužem vremenskom periodu.

Anamneza je najznačajniji deo dijagnostike – tu spadaju podaci o prethodnom lumbalnom bolu, aktuelnim tegobama, drugim bolestima, načinu života i slično. Bolesnik često refleksno zauzima prinudni položaj kako bi smanjio bol i pritisak na živac, pa se telo savije u stranu i prema napred. Dizanje ispružene noge, odnosno Lazarevićev test, pouzdan je pregled za potvrdu išijasa – pozitivan je ako izazove širenje bola od krsta duž noge. Potrebno je ispitati i mišićnu snagu donjih ekstremiteta i tetivne reflekse. Ako ima nedoumica i lekar proceni da je pacijent kandidat za operaciju, što se retko dešava, rade se laboratorijske analize, rendgen ili snimanje lumbosakralne kičme magnetnom rezonancom, te EMNeG, odnosno elektromioneurografija ekstremiteta.

Za prevenciju išijasa, ali i ublažavanje tegoba savetuje se razumno korišćenje leđa: treba izbegavati položaje koji izazivaju ili pojačavaju bol, podizanje tereta, rotacione pokrete, savijanja. Većini pacijenata prija utopljavanje. Predlaže se fizička aktivnost koja ne provocira bol, a jača leđnu muskulaturu, poput plivanja, hodanja i trčanja.

 

(Top Zdravlje 10/15)

 

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Print

One Comment

  • Postovani,nadam se da ce te mi pomoci i dati savet sta da radim i gde da potrazi pomoc, Pre dve godine sam osetila bol u lumbalnom delu i levoj nozi, isla sam po lekare i nista mi nije pomagalo. Zbog anemije su odbijali fizikalne terapije, završila sam na operaciji materice i tako sam se patila sa nesnosnim bolovima godinu ipo dana dok nisam privatno odradila magnetnu i januara 2019 operisala kicmu diskushernija izmedju cetvrtog i petog prsljena, medutim bol mi je ostao, svaki dan je prisutan ne znam sta vise da radim, doktor mi je rekao da je nerv i suvise dugo trpeo i da cu uvek imati bol. Molim vas ako imate neki savet jer vise ne mogu da podnesem da se svaki dan budim sa bolom

    Reply

Оставите одговор на Zorica Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Newsletter

Budite uvek u toku sa trendovima koji se tiču Vašeg zdravlja. 

Blog

Kontakti

Mariborska 7, 11000 Beograd

Tel:
+ 381 11 40 50 481
+ 381 11 40 50 489
+ 381 63 892 35 08

E-mail:
office@semprevivacentre.com
semprevivacentar@gmail.com

Scroll to Top